Ako je Istra srce, Pazin je tada srce srca, jer je smješten u samom središtu Istarskog poluotoka čiji oblik podsjeća na prepoznatljivi simbol života i ljubavi.
Pazinski je kaštel najveća i najbolje sačuvana srednjevjekovna utvrda u Istri. Grad Pazin prvi se put spominje 983. kao Pazinska utvrda (lat. castrum Pisinum). Cijela je grofovija od 1374. bila u privatnom posjedu austrijske kuće Habsburg. Danas su u Kaštelu smještene izložbe Etnografskog muzeja Istre i Muzeja grada Pazina. Tijekom povijesti bio je središte pismenosti i kulturnog preporoda. U Pazinu je donesena odluka kojom se Istra priključuje Hrvatskoj i Jugoslaviji koja je 1947. potvrđena Pariškim mirovnim ugovorom, a danas je to administrativno središte Istarske županije.
U Pazinu se održava Istrakon - festival fantastike i znanstvene fantastike i književno, kulturološki festival Dani Julesa Verna.
Pazinski potok ili Pazinčica nastaje iz tri manja potoka: Lipe, Rakova potoka i Borutskog potoka, te sa sjeverne strane ulazi u Pazinsku kotlinu, formira brojne veće ili manje kaskade, prave male slapove i jezerca, od kojih su neka ljeti pogodna i za kupanje. Najzanimljiviji su Pazinski krov i Zarečki krov. Dolina Pazinskog potoka, zajedno s Pazinskom jamom u kojoj potok ponire atraktivno je prirodno područje koje privlači brojne ljubitelje prirode - bicikliste, penjače, šetače i ribolovce.
Podno zidina kaštela, u grotlu Pazinske jame, rijeka Pazinčica završava svoj nadzemni tok, nastavljajući podzemljem prema jugu. Stotinjak metara ispod nivoa grada ponornica tvori dva povezana podzemna jezera.
Pazinska jama sa svojim dvoranama i jezerima ponornice Pazinčice nadahnjuje svjetski poznatoga pisca Julesa Vernea. On u romanu Mathias Sandorf, provodi junake podzemljem jame od Pazina do Limskog kanala.
I poznati hrvatski književnik Vladimir Nazor inspirirao je Pazin i njegove tajne, a napisao je i legendu o nastanku Pazinske jame. I danas možete vidjeti otisak stopala bana Dragonje u stijeni kod Pazina, koji je stvorio Pazinsku jamu tako da je udario nogom baš na to mjesto.
Istra ima stoljetnu tradiciju sajmova koju istarski gradovi njeguju i dan danas. Sajmovi su mjesta na kojima se osim trgovanja, ljudi susreću, druže, zabavljaju odvajkada.
