U četvrtak i petak, 23. i 24. srpnja, Kazalište Ulysses premijerno će izvesti predstavu "Don Juan" u režiji Paola Magellija. Dramaturgiju i adaptaciju teksta potpisuje Željka Udovičić, kostimografiju Leo Kulaš, a scenografiju Rene Gjurašin. Autor glazbe je Ljupčo Konstantinov, autor videa Ivan Marušić Klif, zvuka Davor Rocco, a svjetlo je oblikovao Paolo Magelli.
Uz Rakana Rushaidata, koji tumači ulogu Don Juana, zaigrat će Milan Pleština, Lucija Šerbedžija, Ksenija Marinković, Nikola Ivošević, Damir Poljičak, Miodrag Krivokapić, Ana Begić, Nina Violić, Borko Perić, Ivan Đuričić, Chris-Gerard Heyward i gošća umjetnica Ivana Mazurkijević.
Nakon premijere odigrat će se još 8 izvedbi "Don Juana" na Tvrđavi Minor na Malom Brijunu: 25., 26., 28., 29., 30. i 31. srpnja te 1. i 2. kolovoza.
Informacije i rezervacije: 052 525 581, 091 7967197.
Don Juan
Moliereov „Don Juan“ jedno je od djela velikog francuskog književnika koje je društvo njegova vremena proglasilo nepodobnim pa je trebalo čekati cijela dva stoljeća od praizvedbe da ponovno zaživi na kazališnim daskama. Od tada je ovo djelo, komedija u kojoj se raspravlja o etici, religiji, filozofiji, socijalnim odnosima i intimi, neiscrpan izazov najvećim svjetskim redateljima.
Motiv Don Juana može se smatrati prijelomnim trenutkom u povijesti književnosti – trenutkom u kojem je srednjovjekovni kršćanski kulturološki sustav izgubio na uvjerljivosti i autentičnosti te postao opozicija novom kulturološkom sustavu građanske svijesti, u kojem junaci nastoje izboriti pravo na životnost, na moralne dvojbe i na svijest o vlastitom erosu. U slučaju Don Juana Molierova se hrabrost ne odnosi samo na političko i moralno preispitivanje društva – on svoju kritičnost proširuje i na metafiziku, preispitujući kroz životne izbore svoga junaka postojanje Boga i neumitnost kazne za kršenje Njegovih zakona.
Stoga njegov Don Juan nije tek pobunjeni prekršitelj građanskog morala. On nije „običan“ grešnik jer njegov „ateistički i moralni bezobrazluk“ ne počiva toliko na negiranju Boga koliko na agnostičkoj radoznalosti koja propituje što je zapravo iza smrti i koja i tu smrt i Boga izaziva propitujući vlastito pravo na izbor, čak i kad ga taj izbor vodi u pakao i u propast. Vještina zavođenja u njegovom je slučaju i božanski dar i križ koji mora nositi suočavajući se s vlastitim seksualnim egzistencijalizmom. Amoralnost je na neki način njegov apsurdni poziv, koji ga oslobađa egoizma i kroz koji on doživljava tjeskobu svog postojanja. To što ne vjeruje u duboki smisao stvari omogućuje mu zaljubljenost u dramu beskonačnosti, u nadu da njegov eros nikada neće biti potrošen. Zbog te vjere i predanosti vlastitom božanskom daru uvrijedio je nebo, prekršio zakone, zaveo djevojke, obeščastio obitelji, osramotio roditelje, upropastio žene i uništio muževe, što će mu priskrbiti oganj pakleni, ali i prikrivenu naklonost svih onih koji svoje pravo ljudsko lice vide kao jedini mogući okvir za postojanje.
Istra ima stoljetnu tradiciju sajmova koju istarski gradovi njeguju i dan danas. Sajmovi su mjesta na kojima se osim trgovanja, ljudi susreću, druže, zabavljaju odvajkada.
